
Grafički prikaz promene potražnje za energijom od strane potrošača na izvor snabdevanja u odnosu na vreme poznat je kao kriva opterećenja.
Ako se ova kriva nacrta za vremenski period od 24 sata, onda se zove dnevna kriva opterećenja. Ako je nacrtana za nedelju, mesec ili godinu, tada se naziva redom nedeljna, mesečna ili godišnja kriva opterećenja.
Kriva trajanja opterećenja dobro odražava aktivnost populacije u pogledu potrošnje električne energije tokom datog vremenskog perioda. Da bi bolje razumeli koncept, važno je da uzmemo realni životni primer raspodele opterećenja za industrijsko i stambeno opterećenje, i da imamo studiju slučaja nad njima, kako bismo mogli ciniti njihovu korisnost sa perspektive električnog inženjera.
Dat grafik pokazuje krivu trajanja opterećenja industrijskog opterećenja tokom perioda od 24 sata. Približniji pregled krive pokazuje da potražnja za opterećenjem počinje da raste tek nakon 5 sati ujutru, kada neka od mašina u fabriki počne da radi, možda za zagrevanje pre operacije nekih odseka koji moraju da počnu ranije kako bi se sinkronizirao ukupni rad fabrike na pravilan način. Do 8 sati ujutru, celokupno industrijsko opterećenje dolazi u igru i ostaje konstantno do kratko pre podne, kada počinje da pada zbog vremena ručaka. Oblik krive u jutro se ponovo vraća oko 14 sati i ostaje tako do oko 18 sati. U večernjim satima, većina mašina počinje da se gasi. Potražnja pada do minimuma opet oko 21 do 22 sata noću i ostaje ista do 5 sati ujutro sledećeg dana. Isti proces se ponavlja tokom perioda od 24 sata.
U slučaju stambenog opterećenja, kao što možemo videti na dijagramu ispod, minimalno opterećenje dostignuto je oko 2 do 3 sata ujutru, kada većina ljudi spava, i oko 12 sata podne, kada većina ljudi radi. Medjutim, vrh potražnje za stambenim opterećenjem počinje oko 17 sati i traje do 21 do 22 sata noću, posle čega se opet brzo smanjuje, jer većina ljudi ide spavati. Budući da je ovaj stambeni grafik opterećenja uzet u subkontinentalnoj zemlji poput Indije, vidimo da je potražnja za opterećenjem malo viša u letnji period (prikazano crnim linijama) u poređenju sa sličnim modelom nižih vrednosti tokom zimske sezone (prikazano tačkastim linijama).
Iz gornjih dva primera vidimo da nam kriva trajanja opterećenja daje grafički prikaz potražnje koju stanice snabdevanja moraju da zadovolje tokom celog dana. Stoga su korisne za odlučivanje o ukupnoj instaliranoj kapaciteti postrojenja, koja treba da bude sposobna da ispuni vrhovnu potražnju, i najekonomičniju veličinu različitih jedinica proizvodnje. Najvažnije, pomaže nam da odlučimo o operativnom rasporedu elektrane, tj. kako, kada i u kom redosledu, različite jedinice treba da budu pokrenute, pokrenute i isključene. Toku perioda doline (na manjoj potražnji), pitanje o isključivanju nekih generatora i kasnije ih ponovno pokretanju kada se pojavi više opterećenja, mora biti odlučeno na osnovu ekonomskih razmatranja.
Isključivanje generatora i njihovo kasnije ponovno pokretanje uključuje određene gubitke sa jedne strane, a sa druge strane, dozvoljavanje generatorima da rade na parcijalnim opterećenjima takođe dovodi do gubitaka zbog gubitka efikasnosti rada, što zavisi od vremenskog perioda za koji se generatori rade na smanjenom opterećenju. Odluka o tome da li isključiti određene jedinice ili nastaviti njihov rad na smanjenom opterećenju mora biti doneta u svetlu minimalnih gubitaka. Ove analize vrše inženjeri iz energetske sfere uzimajući u obzir krivu trajanja opterećenja svojih ciljeva snabdevanja. Stoga je važno da su raw podaci uzeti u formi krive opterećenja i implementirani kako bi se optimizovali jedinice proizvodnje električne energije na najefikasniji mogući način.
Izjava: Poštujte original, dobre članke vredi deliti, ako postoji kršenje autorskih prava molimo kontaktirajte za brisanje.