Razlika u otporu ljudi
Stanje kože
Koža je važan deo električnog otpora tela. Kada je koža suha, otpor je relativno veliki; kada je koža vlažna, otpor značajno opada. Na primer, u slučaju jakog potovanja ili prisutnosti vodene oznake na površini kože (kao što su nedavno umotane ruke koje nisu osušene), ljudski otpor se može smanjiti sa hiljada omova u suhom stanju do stotina omova ili čak niže. To je zato što vlaga razrešava elektrolite na površini kože, stvarajući provodne puteve koji omogućavaju struju da lakše prođe kroz telo, povećavajući verovatnoću električnog udara.
Debljina i integritet kože
Ljudi sa tanjom kožom su pod većim rizikom od električnog udara. Na primer, deci imaju tanju kožu nego odraslima, a njihov otpor kože je relativno nizak. Takođe, ako je koža oštećena (poput rezova, modica itd.), struja će lakše uneti u telo kroz ranu, jer je otpor oštećenog dela mnogo niži nego kod cele kože. Rana može direktno izlagati podkožni tkivo i krv, koji bolje provode struju nego koža i pružaju lakši put za struju.
Unutrašnji fiziološki faktori tela
Sadržaj tekućine u telu
Sadržaj tekućine u različitim tkivima ljudskog tela se razlikuje, a tkiva sa visokim sadržajem tekućine imaju bolju električnu provodljivost. Na primer, mišićno tkivo ima visok sadržaj tekućine, dok mastno tkivo ima relativno nizak sadržaj tekućine. Ljudi sa većim udjelom mišića u telu mogu imati relativno dobriu ukupnu električnu provodljivost i pod većim su rizikom da struja prođe kroz njihovo telo pri istoj naponskoj raznici. Takođe, sadržaj tekućine u telu može biti uticajem starosne dobi, zdravstvenog stanja i drugih faktora.
Sadržaj tekućine u telu starijih ljudi je niži od mlađih, pa se rizik od električnog udara nekim stepenom smanjuje, ali zbog kombiniranog efekta drugih faktora (poput suhe kože, sporog reagovanja itd.) postoji i dalje rizik od električnog udara.
Bilans elektrolita
Elektroliti u tekućinama tela (poput natrija, kalijuma, hlorida plazme) imaju važnu ulogu u provođenju struje. Ako je bilans elektrolita u telu narušen, na primer, pod uticajem određenih bolesti (poput anormalnog isporučivanja elektrolita zbog bolesti bubrega) ili posebnih fizioloških stanja (poput gubitka elektrolita zbog intenzivnog potovanja nakon teškog treninga), provodljivost tela može se promeniti. Promene koncentracije elektrolita mogu uticati na ekscitabilnost nervnih i mišićnih stanica, što na svoju stranu utiče na osetljivost tela na električnu struju, čime se razlikuju rizici i posledice električnog udara.
Faktori okruženja
Stanje tla
Rizik od električnog udara značajno raste ako se čovek nalazi na mokrom tlu, poput podevljanog poda, mokrog zemljišta ili metalnog poda. Mokro tlo se može smatrati provodnikom, a kada telo dodirne opterećeno tijelo, struja teče kroz telo do tla formirajući petlju. Stajanje na mokrom podu daje telu bolji put do zemlje nego stajanje na suhom drvenom podu ili izolacionom gumenom matu, čime se povećava verovatnoća električnog udara.
Okružujuće električne i magnetske polja
U nekim okruženjima sa jakim električnim ili magnetskim poljima, poput blizu visokonaponske podstajnice ili oko velikog električnog motora, ljudsko telo se može indukovati da postane opterećeno. Kada se ljudsko telo indukujemo da bude opterećeno, ako dođe u kontakt sa drugim zemljenim predmetima ili predmetima sa niskim potencijalom, može doći do električnog udara. Na primer, u visokonaponskoj podstajnici, zbog jakega električnog polja, ljudsko telo može osetiti opterećenje, a u tom trenutku, ako slučajno dodirne metalnu konstrukciju u podstajnici, struja će proći kroz ljudsko telo u zemlju, uzrokujući električni udar. U ovom slučaju, ljudi koji rade ili operišu u okruženju s jakeg električnog ili magnetskog polja su pod većim rizikom od električnog udara nego ljudi u običnom okruženju.
Radni i životni navici
Poslovni kontakt
Ljudi u određenim zanimanjima imaju veći pristup električnom opremi, što povećava rizik od električnog udara. Na primer, električari često moraju instalirati, preuređivati i održavati električne linije, imajući više prilika da dodirnu opterećena tijela; takođe postoje radnici koji rade u radionicama za proizvodnju elektronske opreme, koji takođe često dodirnuju električne komponente i šeme tokom rada. Ako ovi radnici ne strogo poštuju bezbednosne procedure u radu, kao što je tačno korišćenje izolacionih alata, ne nose zaštitnu opremu, lako se mogu dogoditi akcidenti sa električnim udarom.
Navike korišćenja uređaja
U svakodnevnom životu, neke loše navike upotrebe električne energije povećavaju mogućnost električnog udara. Na primer, korišćenje mokrih ruku za ubacivanje ili izbacivanje električnih uređaja, ova situacija smanjuje izolacioni otpor između ljudskog tela i električnih uređaja, čime se lakše prolazi struja kroz telo; takođe postoji previše vlačenje žice prilikom korišćenja električnih uređaja, što može dovesti do oštećenja izolacionog sloja žice, time otkrivajući unutrašnje opterećene žice i povećavajući rizik od električnog udara.