Višedimenzionalne senzorske mreže: Budući distribucijski transformatori će integrisati visoko precizne temperaturne senzore, senzore vibracije, senzore parcijalnih razlepa, kao i senzore analize rastvorenih gasova (DGA) kako bi se postigao kompletan monitoring radnog stanja opreme. Na primer, ultrazvučni senzori mogu detektovati signale parcijalnih razlepa kako bi unapred identifikovali starenje izolacije ili interne defekte, sprečavajući nepredviđene kvarove.
Raspored čvorova za obradu na rubu: Uređaji za obradu na rubu biće instalirani na ili blizu tela transformatora kako bi lokalno obrađivali i analizirali podatke sa senzora, prenosili samo ključne informacije o anomalijama u oblak. Ovo smanjuje kašnjenje pri prenosu podataka i poboljšava brzinu reagovanja. Na primer, obrada na rubu može trenutno detektovati mutacije opterećenja ili anormalnosti temperature i aktivirati lokalne akcije zaštite.

Virtuelno mapiranje i simulacija: Na osnovu tehnologije digitalnog dvojnika, kreirati će se virtuelni modeli distribucijskih transformatora kako bi sinkronizirali stvarno-vremenske podatke sa fizičkog opreme. Putem simulacione analize, može se predvideti performanse opreme u različitim uslovima rada, optimizujući strategije operativnosti. Na primer, modeli digitalnog dvojnika mogu simulirati trendove porasta temperature u transformatorima u uslovima visokih temperatura ili preopterećenja, vodeći održavanje osoblja da unapred preduzmu preventivne mere.
Prognoze i upravljanje zdravstvenim stanjem (PHM): Kombinirano sa algoritmima strojnog učenja, duboko će se analizirati povijesni operativni podaci kako bi se formirali modeli predviđanja kvarova. Na primjer, analizom signala vibracije i podataka o parcijalnim razlepama, može se predvidjeti deformacija vinuta ili greške u izolaciji nekoliko nedelja ili čak mjeseci unaprijed, pružajući znanstvenu osnovu za odluke o održavanju.
Inteligentne platforme za održavanje i eksploataciju: Platforme za održavanje i eksploataciju temeljene na velikim podacima i AI integrirat će multi-izvor podataka (na primjer, meteorološki podaci, podaci o opterećenju mreže, podaci o radu opreme) kako bi omogućile analizu uzroka kvarova i optimizaciju rasporeda resursa za održavanje. Na primjer, platforme mogu predvidjeti rizike opreme tijekom ekstremnih vremenskih prilika na osnovu prognoza vremena i povijesnih podataka o kvarovima, automatski prilagođavajući planove inspekcije.
Adaptivno upravljanje i optimizacija: Algoritmi ojačanog učenja omogućit će transformatorima da imaju adaptivne kontrolne sposobnosti. Na primjer, tijekom fluktuacija opterećenja, transformatori mogu automatski prilagoditi položaje štapa ili režime rada hlađenja kako bi optimizirali energetske učinkovitosti i stabilnost.
Mreže visokog brzinskog komuniciranja: Niska latentnost i visoka propusnost karakteristike tehnologije 5G osigurit će stvarno-vremenski razmjenu podataka između transformatora i cloud platformi. Na primjer, u scenarijima distribuiranog pristupa energiji, transformatori mogu brzo odgovoriti na naredbe raspoređivanja mreže, ostvarujući regulaciju snage na sekundnom nivou.
Zaštita od kibernetskih napada: S povećanjem digitalizacije, transformatori će se suočiti s rizicima kibernetskih napada. Buduće rešenje će adoptirati blockchain, kvantnu šifru i druge tehnologije kako bi se izgradili više slojni sistemi zaštite, osiguravajući sigurnost prenosa podataka i upravljanja opremom.
Održavanje pomoću proširene stvarnosti (AR): Osoblje za održavanje može koristiti naočare AR kako bi pristupilo stvarno-vremenskim podacima o radu transformatora i uputama za održavanje u stvarnom vremenu, poboljšavajući efikasnost terenskih operacija. Na primjer, tijekom otklanjanja kvara, uređaji AR mogu preklapati unutrašnju strukturu i lokacije tačaka kvara opreme, pomažući u brzom identifikovanju problema.
Sistem obuke temeljen na virtualnoj stvarnosti (VR): Virtualni simulacijski okruženja temeljena na VR za transformatore pružat će osoblju za održavanje potonu iskustva obuke, poboljšavajući njihove vještine i sposobnosti za hitnu intervenciju.
Standardizacija i otvorena arhitektura promovišu saradnju ekosistema
Otvoreni protokoli komunikacije: Budući distribucijski transformatori će biti u skladu sa međunarodnim standardima, poput IEC 61850 i DL/T 860, omogućavajući interoperabilnost sa uređajima različitih proizvođača. Na primjer, transformatori se mogu bez prepreka povezati sa pametnim brojkama i sistemima distribuirane energije putem standardizovanih sučelja, graditelji fleksibilnih energetskih mreža.
Kolaborativna arhitektura "cloud-edge-end": Establisaće se kolaborativni inteligentni sistem distribucije električne energije "cloud-edge-end", gde će cloud biti odgovoran za globalnu optimizaciju i donošenje odluka, čvorovi na rubu za lokalnu obradu podataka, a terminalni uređaji (poput transformatora) za izvršenje kontrolnih naredbi, ostvarujući efikasnu kolaborativnu operaciju.
Duboka integracija inteligentnih i digitalnih tehnologija transformišće distribucijske transformatore iz pasivnih operativnih uređaja u proaktivne čvorove za percepciju i inteligentno donošenje odluka. U budućnosti, transformatori će posjedovati sposobnosti samopercipcije, samodiagnoze, samooptimizacije i samopopravke, pružajući čvrstu osnovu za izgradnju sigurnih, pouzdanih i učinkovitih pametnih mreža.