
U svim elektranama osim solarnih elektrana, zaposlen je alternator za proizvodnju električne energije. Alternator je rotirajuća mašina koja može proizvesti električnu energiju samo kada se okreće. Stoga mora postojati glavni pogon koji pomaže u okretanju alternatora. Osnovna aranžman svih elektrana je da se glavni pogon okreće kako bi alternator mogao generisati potrebnu električnu energiju. U gaz-turbinskoj elektrani koristimo visokopritisano i visokotemperaturno zračenje umesto visokopritisane i visokotemperaturne pare za okretanje turbine.
Osnovni princip rada gaz-turbinske elektrane je isti kao i kod parne turbine elektrane. Jedina razlika je ta što u parnoj turbini koristimo komprimiranu paru za okretanje turbine, dok u gaz-turbinskoj elektrani koristimo komprimirano zračenje za okretanje turbine.

U gaz-turbinskoj elektrani zrak se komprimira u kompresoru. Ovaj komprimirani zrak zatim prolazi kroz sagorevanjsku komoru gde se temperatura komprimiranog zraka podiže. Taj visokotemperaturni i visokopritisani zrak prođe kroz gaz-turbinu. U turbinu komprimirani zrak se iznenada širi, stoga dobija kinetičku energiju, i zbog ove kinetičke energije zrak može obaviti mehanički rad za okretanje turbine.
U gaz-turbinskoj elektrani, vrat turbine, alternatora i kompresora zraka su zajednički. Mehanička energija stvorena u turbinu se delimično koristi za komprimiranje zraka. Gaz-turbinske elektrane uglavnom se koriste kao rezervni dodatni snaga u hidroelektranoj elektrani. Generiše dodatnu snagu tokom pokretanja hidroelektrane.
Konstrukcioni aspekt gaz-turbinske elektrane je mnogo jednostavniji od parne turbine.
Veličina gaz-turbinske elektrane je manja od veličine parne turbine.
Gaz-turbinska elektrana nema nikakve komponente poput kotla, pa su prisutni i prateći opremi vezani za kotao odsustvuju ovde.
Ne radi sa parom, pa ne zahteva kondenzator, te nije potrebna struktura poput hladnjaka.
Kako su konstrukcijski i projektantski aspekti gaz-turbinskih elektrana mnogo jednostavniji i manji, kapitalni troškovi i troškovi rada su značajno manji od ekvivalentnih parnih turbin.
Konstantni gubitci su značajno manji u gaz-turbinskoj elektrani u poređenju sa parnom turbine, jer u parnoj turbini kotao mora neprekidno raditi čak i kada sistem ne snabdeva mrežu opterećenjem.
Gaz-turbinska elektrana može biti brže pokrenuta od ekvivalentne parne turbine.
Mehanička energija stvorena u turbinu se takođe koristi za pokretanje kompresora zraka. Budući da veći deo mehaničke energije stvorene u turbinu koristi se za pokretanje kompresora zraka, ukupna efikasnost gaz-turbinske elektrane nije toliko visoka kao ekvivalentne parne turbine.
Ne samo to, ali i odlaganje plinova u gaz-turbinskoj elektrani nosi značajan toplinski sadržaj iz peći. To dalje smanjuje efikasnost sistema.
Da bi se pokrenula elektrana, potreban je unapred komprimirani zrak. Dakle, pre stvarnog pokretanja turbine, zrak treba unapred komprimirati, što zahteva dodatnu snagu za pokretanje gaz-turbinske elektrane. Kada se elektrana pokrene, više nije potrebno snabdevanje vanjskom snagom, ali na početku je vanjska snaga neophodna.
Temperatura peći je vrlo visoka u gaz-turbinskoj elektrani. To smanjuje životnu vreme sistema u odnosu na ekvivalentnu parnu turbinu.
Zbog njegove niže efikasnosti, gaz-turbinska elektrana ne može biti iskorišćena za komercijalnu proizvodnju električne energije, već se obično koristi za snabdevanje dodatne snage drugim konvencionalnim elektranama, poput hidroelektrane.
Izjava: Poštovanje originala, dobre članke vredni su deljenja, ukoliko postoji kršenje autorskih prava molim da se kontaktira za brisanje.