Kada se odlučuje da li treba voditi koaksijalni kabel (Coaxial Cable) kroz električnu cijev (Electrical Conduit), mora se uzeti u obzir nekoliko faktora, uključujući propise o bezbednosti, tip kabela, tip cijevi i specifičnu primenu. Ispod sledi detaljna analiza:
NEC (National Electrical Code): Prema Nacionalnom električkom kodeksu (NEC) u Sjedinjenim Državama, koaksijalni kablovi općenito nisu dozvoljeni da se vode istom cijevi kao i naponski kablovi. Odjeljak 820.133 NEC-a eksplicitno navodi da komunikacioni kablovi (poput koaksijalnih kablova) ne bi trebali deliti istu cijev sa naponskim kablom, osim ako se ne poduzeju posebne izolacijske mere ili koriste odgovarajući ekranirani kablovi.
IEC i drugi međunarodni standardi: Slicni propisi postoje i u drugim zemljama ili regionima. Na primer, IEC standardi (Međunarodna elektrotehnička komisija) i drugi nacionalni električki kodeksi obično zahtevaju da se komunikacioni kablovi i naponski kablovi instaliraju zasebno kako bi se osigurala bezbednost i kvalitet signala.
EMI od naponskih kablova: Naponski kablovi generišu elektromagnetska polja prilikom prenosa struje, što može da utiče na signale u koaksijalnim kablovima, posebno na visokofrekventne signale (poput TV, satelitskih ili internetskih signala). Ova interferencija može dovesti do slabe signala, smanjene kvaliteta slike ili grešaka u prenosu podataka.
Efikasnost ekraniranja: Iako neki visokokvalitetni koaksijalni kablovi imaju dobre slojeve ekraniranja koji mogu do neke mere smanjiti EMI, ne mogu potpuno eliminisati sve interferencije. Stoga, kako bi se osigurala optimalna kvalitet prenosa signala, najbolje je izbegavati vodenje koaksijalnih kablova uz naponske kable.
Ograničeni prostor u cijevi: Električne cijevi su obično dizajnirane za naponske kable i možda nemaju dovoljno prostora da smeste dodatne koaksijalne kable. Ako cijev već sadrži mnogo naponskih kablova, dodavanje koaksijalnog kabela bi moglo dovesti do pretjeranog gustomera, povećavanja teškoća pri instalaciji i potencijalno kršenja električnih propisa.
Minimalni radijus savijanja: Koaksijalni kablovi imaju zahtev za minimalnim radijusom savijanja. Ako cijev ima ograničen prostor ili mnogo zakrivljenih delova, to bi moglo oštetiti strukturu kabela, što bi uticalo na njegovu performansu.
Požarna opasnost: Ukoliko naponski kabel pada ili shortira, to bi moglo dovesti do požara. Vodenje koaksijalnog kabela istom cijevi sa naponskim kablom povećava rizik od širenja požara, posebno u okruženjima sa lošom cirkulacijom vazduha.
Rizik od električnog udара: Ako koaksijalni kabel dođe u kontakt sa naponskim kablom ili ako je izolacija oštećena, to bi moglo predstavljati rizik od električnog udара, posebno u vlaznim ili korozivnim okruženjima.
Zasebna ruta: Najsigurniji pristup je da se koaksijalni kablovi vode zasebno od naponskih kablova, korišćenjem različitih cijevi ili putanji. To osigurava minimalnu interferenciju i smanjuje potencijalne rizike vezane za bezbednost.
Metalna cijev ili ekraniranje: Ako je potrebno instalirati koaksijalne i naponske kable u istoj zoni, razmislite o korišćenju metalne cijevi ili postavljanju koaksijalnog kabela u ekranirani čekić kako biste smanjili EMI. Takođe, održavanje dovoljnog fizičkog rastojanja (npr. barem 15-30 cm) između dva tipa kablova takođe može efektivno minimizirati interferenciju.
Prema električkim i građevinskim propisima, generalno nije preporučljivo voditi koaksijalni kabel kroz električnu cijev, posebno kada cijev već sadrži naponske kable. To može dovesti do elektromagnetske interferencije, smanjene kvaliteta signala, teškoća pri instalaciji i potencijalnih rizika vezanih za bezbednost. Da bi se osigurala pouzdanost i bezbednost sistema, najbolje je voditi koaksijalne kablove zasebno od naponskih kablova, korišćenjem različitih cijevi ili putanji. Ako je potrebno instalirati ih u istoj zoni, treba poduzeti odgovarajuće mере изолације и екранисања, а пратити локалне регулације.