• Product
  • Suppliers
  • Manufacturers
  • Solutions
  • Free tools
  • Knowledges
  • Experts
  • Communities
Search


Svemirski tok: Potpuni vodič

Electrical4u
Electrical4u
Polje: Osnovna elektrotehnika
0
China

Radijantni fluks je termin koji opisuje količinu radijantne energije koju neki objekt emitira, reflektira, prenosi ili prima po jedinici vremena. Radijantna energija je energija koju nose elektromagnetski valovi, poput svjetlosti, radijskih valova, mikrovalova, infracrvene, ultraljubičaste i röntgenove zračenje. Radijantni fluks se također naziva radijantnom snazju ili optičkom snagom (u slučaju svjetlosti).

Radijantni fluks je važan koncept u radiometriji, znanosti o mjeri i analizi elektromagnetske radijacije. Radijantni fluks može se koristiti za karakteriziranje performansi izvora svjetlosti, detektora, optičkih komponenti i sustava. Također se može koristiti za izračunavanje drugih radiometrijskih veličina, poput radijantne intenziteta, radijanse, irradijance, radijantne emisije i radijostitosti.

U ovom članku objasniti ćemo što je radijantni fluks, kako se mjeri i izračunava, kako se povezuje s drugim radiometrijskim i fotometrijskim veličinama te koje su neke njegove primjene i primjeri.

Što je Radijantni Fluks?

Radijantni fluks definira se kao stopa promjene radijantne energije s obzirom na vrijeme. Matematički se može izraziti kao:

Gdje:

  • Φe je radijantni fluks u vatima (W)

  • Qe je radijantna energija u džulovima (J)

  • t je vrijeme u sekundama (s)

Radijantna energija je ukupna količina energije koja se prenosi putem elektromagnetskih valova preko površine ili unutar volumena. Može biti emitirana izvorom (poput žarulje), reflektirana površinom (poput ogledala), prenesena kroz medij (poput zraka ili stakla) ili apsorbirana objektom (poput solarnog panela).

Radijantni fluks može biti pozitivan ili negativan ovisno o smjeru prenosa energije. Na primjer, ako izvor svjetlosti emitira 10 W radijantnog fluksa, to znači da gubi 10 J energije po sekundi. S druge strane, ako detektor prima 10 W radijantnog fluksa, to znači da dobiva 10 J energije po sekundi.

Radijantni fluks ovisi o valnoj duljini ili frekvenciji elektromagnetske radijacije. Različite valne duljine imaju različitu energiju i različito interagiraju s tvari. Na primjer, vidljiva svjetlost ima višu energiju od infracrvene radijacije i može se vidjeti ljudskim očima. Ultraljubičasta radijacija ima još višu energiju od vidljive svjetlosti i može uzrokovati sunčano ogrmanje i kozmetičku rak.

Radijantni fluks po jedinici valne duljine ili frekvencije zove se spektralni fluks ili spektralna snaga. Može se označiti kao Φe(λ) za valnu duljinu ili Φe(ν) za frekvenciju. Ukupni radijantni fluks u rasponu valnih duljina ili frekvencija može se dobiti integracijom spektralnog fluksa:

Gdje:

  • λ je valna duljina u metrima (m)

  • ν je frekvencija u hercima (Hz)

  • λ1 i λ2 su donja i gornja granica raspona valne duljine

  • ν1 i ν2 su donja i gornja granica raspona frekvencije

Kako se Mjeri Radijantni Fluks?

Radijantni fluks može se mjeriti pomoću različitih tipova instrumenata zvanih radiometri. Radiometer sastoji se od detektora koji pretvara elektromagnetsku radijaciju u električni signal i uređaja za prikaz ili zapisivanje signala.

Detektor može se temeljiti na različitim principima, poput termalnih efekata (npr., termopila), fotoelektričnih efekata (npr., fotodioda) ili kvantnih efekata (npr., fotomultiplikator). Detektor također može imati različite karakteristike, poput osjetljivosti, odzivnosti, linearnosti, dinamičkog raspona, razine šuma, spektralnog odziva, kutnog odziva i kalibracije.

Uređaj za prikaz može biti analogan ili digitalan i može prikazivati različite jedinice mjere, poput vatova, volti, ampera ili broja. Uređaj za prikaz također može imati različite značajke, poput rezolucije prikaza, točnosti, preciznosti, stabilnosti, brzine uzorkovanja i pohrane podataka.

Neki primjeri radiometara su:

  • Piranometar: mjeri globalnu solaru iradijanciju (radijantni fluks po jedinici površine od sunca i neba) na horizontalnoj površini

  • Pirhelijometar: mjeri direktnu solaru iradijanciju (radijantni fluks po jedinici površine samo od sunca) na površini okomitoj na sunce

  • Pirgeometar: mjeri dugovalnu iradijanciju (radijantni fluks po jedinici površine od infracrvene radijacije) na horizontalnoj površini

  • Radiometar: mjeri radijantni fluks s bilo kojeg izvora ili smjera

  • Spektro-radiometar: mjeri spektralni fluks (radijantni fluks po jedinici valne duljine ili frekvencije) s bilo kojeg izvora ili smjera

  • Fotometar: mjeri luminosni fluks (radijantni fluks ponderiran osjetljivošću ljudskog oka) s bilo kojeg izvora ili smjera.

Kako se Izračunava Radijantni Fluks?

Radijantni fluks može se izračunavati pomoću različitih formula i modela ovisno o vrsti i geometriji izvora, medija i prijemnika. Neki od uobičajenih formula i modela su:

  • Planckov zakon: izračunava spektralni fluks crnog tijela (idealiziranog objekta koji apsorbira i emitira sve valne duljine radijacije) na zadanoj temperaturi

  • Stefan-Boltzmannov zakon: izračunava ukupni radijantni fluks crnog tijela na zadanoj temperaturi

  • Lambertov kosinusni zakon: izračunava radijantnu intenzitet (radijantni fluks po jedinici solidnog kuta) lambertovog izvora (idealiziranog objekta koji emitira ili reflektira radijaciju jednako u sve smjerove) na zadanom kutu

  • Inverzni kvadratni zakon: izračunava irradijancu (radijantni fluks po jedinici površine) tačkastog izvora (idealiziranog objekta koji emitira radijaciju iz jedne tačke) na zadanom rastojanju

  • Beer-Lambertov zakon: izračunava atenuaciju (smanjenje) radijantnog fluksa dok prolazi kroz absorbirajući medij

  • Fresnelove jednadžbe: izračunavaju refleksiju i transmisiju radijantnog fluksa kada susreće sučelje između dva medija s različitim lomnim indeksima

  • Snellov zakon: izračunava refrakciju (savijanje) radijantnog fluksa kada prolazi iz jednog medija u drugi s različitim lomnim indeksima

  • Rajlejevo rasipanje: izračunava rasipanje (preusmjeravanje) radijantnog fluksa česticama manjim od valne duljine radijacije

  • Mieovo rasipanje: izračunava rasipanje radijantnog fluksa česticama sličnim ili većim od valne duljine radijacije

Kako se Radijantni Fluks Povezuje s Ostalim Radiometrijskim i Fotometrijskim Veličinama?

Radijantni fluks je jedna od osnovnih radiometrijskih veličina koja se može koristiti za izvođenje drugih radiometrijskih i fotometrijskih veličina. Neki od ostalih veličina su:

  • Radijantna intenzitet: radijantni fluks po jedinici solidnog kuta emitiran tačkastim izvorom u zadanom smjeru. SI jedinica je vat po steradijanu (W/sr).

  • Radijanse: radijantni fluks po jedinici solidnog kuta po jedinici projicirane površine emitiran površinom ili volumenom u zadanom smjeru. SI jedinica je vat po steradijanu po kvadratnom metru (W/sr/m²).

  • Irradijancija ili radijantna ekspozicija: radijantni fluks po jedinici površine incidentan na površinu ili unutar volumena. SI jedinica je vat po kvadratnom metru (W/m²) ili džul po kvadratnom metru (J/m²).

  • Radijantna emisija ili emisivnost: radijantni fluks po jedinici površine emitiran površinom ili unutar volumena. SI jedinica je vat po kvadratnom metru (W/m²).

  • Radijostitost: radijantna emisija plus reflektirana irradijancija površine. SI jedinica je vat po kvadratnom metru (W/m²).

Fotometrijske veličine su slične radiometrijskim veličinama, ali su ponderirane osjetljivošću ljudskog oka na različite valne duljine svjetlosti. Funkcija ponderiranja zove se luminosna efikasnost, i ima maksimalnu vrijednost od 683 lm/W na 555 nm. Neki fotometrijski veličine su:

  • Luminosni fluks: radijantni fluks ponderiran luminosnom efikasnošću. SI jedinica je lumen (lm).

  • Luminosna intenzitet: luminosni fluks po jedinici solidnog kuta emitiran tačkastim izvorom u zadanom smjeru. SI jedinica je kandela (cd).

  • Luminanse: luminosni fluks po jedinici solidnog kuta po jedinici projicirane površine emitiran površinom ili volumenom u zadanom smjeru. SI jedinica je kandela po kvadratnom metru (cd/m²).

  • Iluminancija ili iluminacijska ekspozicija: luminosni fluks po jedinici površine incidentan na površinu ili unutar volumena. SI jedinica je lux (lx) ili lumen sekunda po kvadratnom metru (lm·s/m²).

  • Luminosna emisija ili luminosna emisivnost: luminosni fluks po jedinici površine emitiran površinom ili unutar volumena. SI jedinica je lux (lx).

  • Luminosnost: luminosna emisija plus reflektirana iluminancija površine. SI jedinica je lux (lx).

Koje su Primjene i Primjeri Radijantnog Fluksa?

Radijantni fluks je koristan veličina za mnoge primjene i primjere koji uključuju elektromagnetsku radijaciju. Neki od njih su:

Daj nagradu i ohrabri autora
Preporučeno
Koji su prednosti osjetilačkih svjetala?
Koji su prednosti osjetilačkih svjetala?
Pametno očitavanje i ugodnostSenzorska svjetla koje reagiraju na pokret koriste tehnologiju očitavanja kako bi automatski prepoznala okruženje i ljudske aktivnosti, upaljuju se kada netko prođe pored njih i gasnu kada niko nije prisutan. Ova pametna značajka pruža veliku ugodnost korisnicima, eliminirajući potrebu za ručnim upaljivanjem svjetala, posebno u tamnim ili slabo osvijetljenim okruženjima. Brzo osvijetljava prostor, omogućujući korisnicima lakše hodanje ili bavljenje drugim aktivnostim
Encyclopedia
10/30/2024
Koja je razlika između hladnog katoda i vrućeg katoda u razrješavajućim svjetiljkama
Koja je razlika između hladnog katoda i vrućeg katoda u razrješavajućim svjetiljkama
Glavne razlike između hladnog i toplinskog katoda u razrjevnim lampama su sljedeće:Princip svjetljenja Hladni katod: Lampske s hladnim katodom generiraju elektrone putem svjetlosti raspršenja, koja bombardiraju katod te stvaraju sekundarne elektrone, čime se održava proces raspršenja. Struja katoda uglavnom dolazi od pozitivnih iona, što rezultira manjom strujom, tako da katod ostaje na niskoj temperaturi. Topli katod: Lampa s toplim katodom generira svjetlo zagrijavanjem katoda (obično wolframs
Encyclopedia
10/30/2024
Koje su nedostatke svjetiljki LED?
Koje su nedostatke svjetiljki LED?
Nedostaci LED svjetlikaIako LED svjetlika imaju mnogo prednosti, poput učinkovitosti, dugog vijeka trajanja i prijateljskog odnosa prema okolišu, imaju i nekoliko nedostataka. Evo glavnih nedostataka LED svjetlika:1. Visoka početna cijena Cijena: Početna kupovna cijena LED svjetlika je obično viša od tradicionalnih žarulja (poput štapićnih ili fluorescentnih). Iako LED svjetlika na dugi rok mogu uštedjeti novac na strujanju i troškovima zamjene zbog niske potrošnje energije i dugog vijeka trajan
Encyclopedia
10/29/2024
Postoje li neke oprezne mjere prilikom povezivanja komponenti solarnih uličnih svjetila
Postoje li neke oprezne mjere prilikom povezivanja komponenti solarnih uličnih svjetila
Preventivne mjere prilikom spajanja komponenti solarnih uličnih svjetilaSpajanje komponenti sustava solarnih uličnih svjetila je ključna zadaća. Ispravno spajanje osigurava normalnu i sigurnu radnju sustava. Evo nekoliko važnih preventivnih mjera koje treba slijediti prilikom spajanja komponenti solarnih uličnih svjetila:1. Sigurnost na prvom mjestu1.1 Isključite strujuPrije rada: Osigurajte da su svi izvori struje sustava solarnih uličnih svjetila isključeni kako biste spriječili nesreće usljed
Encyclopedia
10/26/2024
Pošalji upit
Preuzmi
Dohvati IEE Business aplikaciju
Koristite IEE-Business aplikaciju za pronalaženje opreme, dobivanje rješenja, povezivanje s stručnjacima i sudjelovanje u suradnji u industriji u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu što potpuno podržava razvoj vaših projekata i poslovanja u energetici