
Kao i ostala električna oprema, paralelni kondenzator može biti izložen unutrašnjim i spoljašnjim električnim kvarovima. Stoga je potrebno da se ova oprema takođe štiti od unutrašnjih i spoljašnjih kvarova. Postoji mnogo shema za zaštitu kondenzatorske banke, ali pri primeni bilo koje od ovih shema, treba imati u vidu početnu investiciju u taj kondenzator sa ekonomskog stajališta. Treba uporediti početnu investiciju i trošak zaštite koja se primenjuje. Glavno postoji tri vrste aranžmana zaštite koji se primenjuju na kondenzatorsku banku.
Elementni prekidač.
Jedinični prekidač.
Zaštita banke.
Proizvođači jedinica kondenzatora često pružaju ugrađene prekidače u svakom elementu jedinice. U ovom slučaju, ako se dogodi greška u bilo kom elementu, on se automatski isključuje od ostalih elemenata. U ovom slučaju, jedinica još uvek obavlja svoju funkciju, ali sa manjom snage. U manjim kondenzatorskim bankama samo se ova ugrađena shema zaštite primenjuje kako bi se izbegli troškovi drugih posebnih zaštitnih uređaja.
Zaštita jediničnim prekidačem se generalno pruža kako bi se ograničila trajanje lukove unutar defektne jedinice kondenzatora. Kako je trajanje lukova ograničeno, postoji manje šanse za velike mehaničke deformacije i ogroman proizvod gasa u defektnoj jedinici, te su sačuvane susedne jedinice banke. Ako je svaka jedinica kondenzatorske banke individualno zaštićena prekidačem, tada u slučaju kvara jedne jedinice, kondenzatorska banka može dalje raditi bez prekida pre nego što se defektna jedinica ukloni i zameni.
Još jedna glavna prednost pružanja zaštite prekidačem svake jedinice banke jeste to što ukazuje na tačnu lokaciju defektne jedinice. Međutim, tokom izbora veličine prekidača za ovu svrhu, treba uzeti u obzir da element prekidača mora da izdrži preopterećenje usled harmonika u sistemu. Sa tim u vidu, nominalna struja elementa prekidača za ovu svrhu se uzima 65% iznad punog opterećenja. Kada je individualna jedinica kondenzatorske banke zaštićena prekidačem, neophodno je da se u svakoj jedinici pruži otpornik za razrađivanje.
Iako se uopšte prekidačka zaštita pruža sa svakom kondenzatorskom jedinicom, kada je kondenzatorska jedinica pod kvarom i pripadni element prekidača prekidnut, napon na druge kondenzatorske jedinice povezane serijalno u istom redu se povećava. Obično, svaka kondenzatorska jedinica je dizajnirana da izdrži 110% njegovog normalnog nominalnog napona. Ako se bilo koja druga kondenzatorska jedinica dalje isključi iz rada, u istom redu gde je prethodno oštećena jedna jedinica, napon na ostale zdrave jedinice tog reda će se dalje povećavati i lako preći granicu maksimalno dopuštenog napona tih jedinica.
Stoga je uvek željivo da se oštećena kondenzatorska jedinica iz banke zameni što pre radi sprečavanja prekomernog naponskog opterećenja na ostale zdrave jedinice. Stoga, mora postojati neka aranžman za identifikaciju tačne defektne jedinice. Čim se defektna jedinica identifikuje u banci, banka treba da se ukloni iz rada za zamenu defektne jedinice. Postoji nekoliko metoda za detekciju neravnoteže napona uzrokovane kvarom kondenzatorske jedinice.
Slučaj ispod pokazuje najčešću aranžman zaštite kondenzatorske banke. Ovde je kondenzatorska banka povezana u zvjezdastom obliku. Primarni transformator napona je povezan preko svake faze. Sekundarni sve tri transformatora napona su povezani serijalno kako bi formirali otvoreni delta i naponsko osjetljiv relé je povezano preko ovog otvorenog delta. U tačno ravnotežnom stanju ne bi trebalo da bude nikakav napon preko naponsko osjetljiv relé jer je zbir ravnotežnih faznih napona nula. Ali kada bi došlo do neravnoteže napona zbog kvara kondenzatorske jedinice, rezultujući napon bi se pojavio preko reléa i relé bi bio aktiviran kako bi pružio alarm i signale prekida.
Naponsko osjetljiv relé može biti podešen tako da do određene neravnoteže napona samo kontakti alarma budu zatvoreni, a za veće nivove napona zatvoreni bi bili i kontakti prekida zajedno sa kontaktima alarma. Transformator napona povezan preko kondenzatora svake faze takođe služi za razrađivanje banke nakon isključivanja.
U drugoj shemi, kondenzatori u svakoj fazi su podeljeni na dva jednaka dela povezana serijalno. Otpornik za razrađivanje je povezan preko svakog dela kao što je prikazano na slici. Između sekundarnog otpornika za razrađivanje i naponsko osjetljiv relé koji detektuje neravnotežu napona, povezan je pomoćni transformator koji služi za regulisanje razlike napona između sekundarnih napona otpornika za razrađivanje u normalnim uslovima.
Ovdje je kondenzatorska banka povezana u zvjezdastom obliku i neutralna tačka je povezana sa zemljom kroz transformator napona. Naponsko osjetljiv relé je povezan preko sekundarne strane transformatora napona. Čim dođe do neravnoteže između faza, rezultujući napon će se pojaviti preko transformatora napona, te će naponsko osjetljiv relé biti aktiviran iznad predpostavljenog vrednosti.

Ovdje, kondenzatorska banka svake faze je podeljena na dva jednaka dela povezana paralelno, a zvjezdaste tačke obe dvije grupe su povezane kroz transformator struje. Sekundarna strana transformatora struje su povezane preko strujno osjetljiv relé. U slučaju bilo kakve neravnoteže između dve grupe banke, biće prisutan neravnotežni struja kroz transformator struje, te će strujno osjetljiv relé biti aktiviran. U ovoj shemi za razrađivanje banke nakon isključivanja, mogao bi biti povezan otpornik za razrađivanje preko kondenzatora u svakoj fazi.
U još jednoj shemi zaštite kondenzatorske banke, zvjezdasta tačka trofazne kondenzatorske banke je povezana sa zemljom kroz transformator struje, a strujno osjetljiv relé je povezan preko sekundarne strane transformatora struje. Čim dođe do neravnoteže između faza kondenzatorske banke, mora da teče struja ka zemlji kroz transformator struje, te će strujno osjetljiv relé biti aktiviran kako bi prekinuo prekidnik povezan sa kondenzatorskom bankom.
Izjava: Poštovanje originala, dobre članke vredni su deljenja, ukoliko postoji kršenje autorskih prava molimo da kontaktirate za uklanjanje.